Međunarodna konferencija: Dvadeset godina posle: perspektive i izazovi za zapadni Balkan

29. maj 2019. – Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS) i Balkanska grupa za istraživanje politika (BPRG) organizovali su u Prištini međunarodnu konferenciju pod nazivom “Dvadeset godina posle: perspektive i izazovi za zapadni Balkan”. Konferencija je organizovana povodom 20. godišnjice NATO intervencije na Kosovu.

Na konferenciji koju su organizovali KCSS i BPRG analizirani su neki od najvažnijih izazova sa kojima se region zapadnog Balkana suočava u procesu integracije u međunarodnim organizacijama, uključujući EU, NATO i druge bezbednosne organizacije.

Pored lokalnih eksperata i predstavnika kosovskih institucija, konferencija je pozdravila istaknute međunarodne govornike iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Nemačke, Norveške, Mađarske, Slovenije, Rusije, Makedonije i Albanije.

Predsednik Republike Kosovo Hašim Tači je izjavio da “Kosovo prolazi kroz period u kojem treba donositi teške odluke. Kosovo je priča o uspehu koja još nije pri kraju. Kosovo teži članstvu u EU i drugim međunarodnim organizacijama. Tokom ovog putovanja, moramo prevazići i druge izazove. Postigli smo napredak u vladavini zakona i reda uspostavljanjem kosovske vojske i ispunjavanjem naših zadataka kao zemlje.”

Suzan Falatko, direktorka za zapadni Balkan pri Birou za Evropu i Evroaziju iz američkog Stejt Departmenta, izjavila je da je „naš cilj, kao Sjedinjenih Država, prosperitetan i održiv zapadni Balkan, ukorenjen u vladavini prava i konsolidovanim demokratskim institucijama”.

U međuvremenu, generalni direktor za evropske odnose pri norveškom Ministarstvu spoljnih poslova, Nils Engelšen, izjavio je: „Evropa nije potpuna bez zapadnog Balkana. Region pripada našem kontinentu geografski i kulturno. Naša bezbednost, sloboda i prosperitet zavise jedni od drugih.”

Konferencija je nastavljena sa još tri panela koji su bili fokusirani na različite važne teme. Prvi panel raspravljao je o odgovornosti za zaštitu (R2P); međunarodne norme o bezbednosti i ljudskim pravima koja se primenjuju u međunarodnim slučajevima gde međunarodni mehanizmi ne rešavaju domaći genocid, ratne zločine, etničko čišćenje i zločine protiv čovečnosti. Tokom ovog panela, učesnici su diskutovali o naučenim lekcijama u prošlosti i putu koji predstoji za region Balkana. Prvi panel se sastojao od gospodina Muhameta Hamitija, bivšeg kosovskog ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu i profesora na Univerzitetu u Prištini; G-din Aidan Hehir, predavač na Univerzitetu Vestminster (Westminster), UK i g. Robert Vilton, međunarodni zvaničnik na Kosovu i Albaniji.

Drugi panel se fokusirao na mirovne misije i regionalnu integraciju. U središtu diskusije panela bila je sadašnja i buduća saradnja između zemalja zapadnog Balkana sa EU, NATO, UN i OEBS-om u oblasti mirovnih misija. Štaviše, panel je pokrenuo diskusiju o kreiranju politike na akademskom nivou kako bi ojačao multilateralnu saradnju regiona Zapadnog Balkana sa međunarodnim akterima. Panel se sastojao od sledećih članova: g-din Burim Ramadani, zamenik ministra odbrane Republike Kosovo; g-din Arian Starova, predsednik Atlantskog saveta Albanije i g-din Giorgios Triantafilu iz programa Jugoistočne Evrope u ELIAMEP-u.

Konačno, konferencija je zaključena panel diskusijom o dijalogu Kosovo-Srbija sa ciljem da se ispitaju perspektive o konačnom sporazumu između dve zemlje i načinima da se krene ka integraciji u EU. Panel se sastojao od gospodina Bljerima Šalje, savetnika predsednika Republike Kosova i člana pregovaračkog tima za dijalog u Republici Kosovo; Kristijane Hulman, zamenice direktora za Zapadni Balkan pri Federalnoj kancelariji za spoljne poslove Nemačke; Maksim Samorukov, zamenika šefa Karnegi centra u Moskvi; g-din Peter Grk, generalni sekretar Strateškog foruma Bled iz Ministarstva spoljnih poslova Slovenije, i g. Marko Savković, direktor programa u Beogradskom fondu za političku izuzetnost (BFPE), koji su predstavili svoje poglede na dijalog, proces, i konačno rešenje iz perspektive različitih zemalja iz kojih su došli. Shodno tome, primećeno je da većina zemalja EU želi da vidi napredak u dijalogu između Kosova i Srbije, iako je ovaj proces složen. EU je ona koja treba da obezbedi okruženje za dijalog, ali da proces treba da vode Kosovo i Srbija.

Publika je ispitivala paneliste o tome kako Kosovo može izgraditi poverenje sa Srbijom, kada je rat bio tako nedavno i nije bilo znakova pokajanja? Gospodin Peter Grk je izjavio da “ne može biti uspešnog dijaloga ako nema poverenja”. Prema g. Grku, sporazum PRESPA je priča o uspehu i “mi moramo isporučiti ono što obećavamo”.

Na pitanje o stanovištu Rusije u dijalogu, gospodin Maksim Samorukov je potvrdio da „Rusija želi zadržati status quo, a ako se to promeni postoji šansa da intervenišu kako bi ga sprečili. Sadašnje ruske izjave su dvosmislene, podržaće svaki sporazum koji je Beograd dogovorio, ali i ostati u skladu s rezolucijom UN 1244”. Konferencija, koja je okupila regionalne i međunarodne aktere i zainteresovane strane, bavila se važnim pitanjima sa kojima se region suočava. Panel je zaključio da region još uvek ima mnogo prepreka koje treba prevazići na putu ka integraciji u međunarodne organizacije za bezbednost. Panelisti su izjavili da je cilj međunarodnih organizacija stvaranje stabilnog i prosperitetnog zapadnog Balkana. Oni su priznali da postoji potencijal punog funkcionisanja Kosova, ali fokus treba da se prebaci na pitanja koja su neophodna. Dogovoreno je da je evropska perspektiva motivacija i za Srbiju i za Kosovo. Zaključak sa konferencije potvrdio je činjenicu da ne postoji Evropa bez Zapadnog Balkana.

Ova konferencija je organizovana uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške u Prištini i Fondacije za otvoreno društvo.

 U nastavku možete pronaći linkove za medijske izveštaje:



Qamil Hoxha street ob. no. 29
appartment no. 7,
Prishtina
10000, Kosovo


Opening Hours:

Mon – Fri: 09:00  – 17:00

 

Connect with us:

[custom-twitter-feeds feed=1]